- Gradovi
- Dijalog i servis
- Newsroom
- Medijski kutak
- O nama
Beč ovih dana postaje mjesto susreta naučnika, političara i društvenih aktera iz cijele Evrope, koji učestvuju na "Resilient Europe" samitu, međunarodnom događaju pod pokroviteljstvom Papinskih akademija za nauku i društvene nauke. Dvodnevna konferencija fokusirana je na pitanje kako gradovi mogu postati otporniji na klimatske, društvene i ekonomske izazove koji sve češće pogađaju Evropu.
Gradonačelnik Beča Michael Ludwig u uvodnom obraćanju podsjetio je da je 2024. bila najtoplija godina u historiji mjerenja u austrijskoj prijestonici – jasan signal o hitnosti djelovanja. Iako su bečke strategije predstavljene kao primjer, organizatori naglašavaju da je cilj skupa mnogo širi: stvoriti platformu za razmjenu iskustava među evropskim gradovima i potaknuti zajedničko učenje.
"Gradovi su na prvoj liniji klimatskih promjena. Oni moraju osigurati sigurnija, pravednija i zdravija okruženja za milione ljudi", istaknuto je tokom diskusija. Posebno se razmatraju modeli koji kombinuju tri ključna stuba: smanjenje emisija, prilagodbu novim okolnostima i društvenu transformaciju – pristup poznat pod akronimom MAST (Mitigation, Adaptation, Societal Transformation).
Beč je prikazan kao jedan od gradova koji već provodi konkretne mjere – od ulaganja u javni prevoz i obnovljive izvore energije, do projekata kružne ekonomije i urbanih "mini-šuma" za hlađenje grada. Slične inicijative razvijaju i drugi evropski gradovi: Milano širi mrežu zelenih krovova, Pariz transformiše prometne čvorove, dok skandinavske prijestolnice postavljaju standarde u korištenju geotermalne energije.
Jedna od centralnih tema samita bila je i uloga mladih. Organizatori naglašavaju da nove generacije moraju biti aktivni učesnici u osmišljavanju klimatskih politika. "Radi se o njihovoj budućnosti. Oni donose ideje i energiju koja je prijeko potrebna da bi se promjene zaista dogodile", kazao je Ludwig.
Konferencija u Beču pokazuje da otpornost gradova nije samo pitanje infrastrukture ili tehnologije. Ona se tiče i socijalne pravde, zdravlja i demokratskog učešća. Samo gradovi koji uspiju povezati nauku, politiku i građane, mogu odgovoriti na izazove budućnosti, i iz njih izaći snažniji.
