- Gradovi
- Dijalog i servis
- Newsroom
- Medijski kutak
- O nama
Sve više mladih razmišlja o estetskim zahvatima, posebno o onim minimalno invazivnim poput botoksa i filera. Društvene mreže i mediji često ih prikazuju kao brza i laka rješenja, bez ikakvih posljedica. Grad Beč je pokrenuo informativnu kampanju kojom želi razbiti ovu opasnu iluziju.
Prema procjenama, u Austriji se godišnje obavi između 30.000 i 100.000 estetskih intervencija. Iako se mnoge od njih smatraju "malim zahvatima", poput ubrizgavanja botoksa ili hijalurona, stručnjaci upozoravaju da ni ti tretmani nisu bez rizika.
"Zahvati se moraju ozbiljno shvatiti", kaže Peter Hacker, član bečke gradske vlade zadužen za zdravstvo i socijalna pitanja. "Ljekari imaju obavezu da pacijente detaljno informišu o mogućim komplikacijama. Bez tog znanja, niko ne bi trebao donositi odluku o zahvatu."
Estetske promjene, naročito na licu, sve su prisutnije u digitalnom prostoru, često pod uticajem filtera i algoritama koji promovišu nerealne ideale. "Društvene mreže kod mladih stvaraju lažnu sliku o tome šta je normalan izgled", ističe zamjenica gradonačelnika Beča, Kathrin Gaál. "Posebno su pogođene djevojke, koje su izložene ogromnom pritisku da izgledaju savršeno."
Safer Internet istraživanje iz 2024. pokazuje da je čak 28 mladig mladih između 11 i 17 godina već razmišljalo o estetskom zahvatu, što je alarmantno.
Kristina Hametner iz Programa za žensko zdravlje u Beču poručuje da estetski zahvati nisu modni dodatak: "Mladi ljudi moraju razviti vlastiti stil i samopouzdanje, umjesto da jure za retuširanim idealima."
Psihologinja Caroline Culen upozorava da stalna izloženost "uređenim" licima može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje mladih i njihov odnos prema vlastitom tijelu. Kvalifikovani ljekari i provjerene metode jedini su način da se izbjegnu ozbiljne posljedice.
U Austriji je zakonom propisano da prije bilo kakvog estetskog zahvata mora postojati detaljno informisanje pacijenta i obavezna pauza od dvije sedmice za donošenje odluke. Ako ljekar primijeti psihološku pozadinu želje za zahvatom, dužan je uputiti pacijenta na psihološku procjenu.
