- Gradovi
- Dijalog i servis
- Newsroom
- Medijski kutak
- O nama
Austrijski naučnici, uz podršku Austrijske agencije za promociju istraživanja (FFG), koriste satelitske podatke i lasersko skeniranje kako bi analizirali promjene šuma, krajolika i zelenih površina u Beču i njegovom okruženju. Cilj je bolje upravljanje prirodom i prilagođavanje klimatskim promjenama.
Riječ je o projektu "SEMONA reloaded", u okviru kojeg su analizirani Biosferni park Wienerwald, Nacionalni park Donau-Auen, regija Wachau te urbana područja Beča. Korišteni su slobodno dostupni satelitski snimci evropskog programa Copernicus, avionski laserski snimci i zračne fotografije, čime su izrađene detaljne karte zemljišnog pokrova i vegetacije.
Wachau: vinogradi i voćnjaci iz satelitske perspektive
U Wachauu, poznatom po vinogradima i marelicama, naučnici su pokazali da se pomoću satelitskih i laserskih podataka mogu precizno prepoznati različite vrste poljoprivrednih kultura, uključujući voćnjake i uzgoj jelki. Istraživači ističu da se ovakvi podaci godinama prikupljaju, ali se njihov puni potencijal tek sada počinje koristiti.
Nova slika sastava šuma
Posebna pažnja posvećena je šumama u Biosfernom parku Wienerwald i Nacionalnom parku Donau-Auen. Kombinacijom satelitskih podataka i drugih izvora izrađene su karte vrsta drveća s tačnošću većom od 85 posto, što omogućava praćenje promjena u šumskim ekosistemima i bolju procjenu utjecaja klimatskih promjena.
Ovi podaci bili su posebno važni za potrebe UNESCO-ve evaluacije Biosfernog parka Wienerwald, jer ranije nije postojala jedinstvena slika o zastupljenosti pojedinih vrsta drveća. Rezultati su, između ostalog, pokazali izuzetno visok udio obične bukve, što je iznenadilo i stručnjake i posjetioce.
Kako tehnologija "vidi" zelenilo Beča
Projekt je obuhvatio i grad Beč, gdje su analizirani zeleni krovovi, neasfaltirane površine i drvoredi. Novi modeli omogućili su preciznije prepoznavanje zelenila, čak i u sjenovitim dijelovima grada, što je važno za planiranje mjera protiv pregrijavanja gradova i prilagođavanje klimatskim promjenama.
Voditelj projekta Hannes Hoffert-Hösl ističe da je cilj pokazati kako se savremene tehnologije mogu koristiti u praksi, od zaštite prirode i svjetske baštine do klimatske otpornosti gradova. Dogovoreni su naredni koraci za širu primjenu geopodataka u planiranju i zaštiti okoliša.
