Šta gradovi mogu učiniti kako bi bolje zaštitili svoje rijeke od poplava? Kako poboljšati kvalitet vode, a istovremeno stvarati atraktivne javne prostore za građane? O ovim pitanjima razgovaralo se na online radionici između Beča i Sarajeva održanoj 17. septembra 2026. godine. Dok su učesnici iz Sarajeva u fokusu imali Miljacku, koja protiče kroz grad, bečki stručnjaci predstavili su važne mjere provedene na rijeci Liesingbach, kao i iskustva u integrisanom razvoju vodotoka.

Na početku radionice bilo je riječi o projektu "Čista Miljacka" Grada Sarajeva. Za 2026. godinu predviđena su, između ostalog, ulaganja u kanalizacionu infrastrukturu, efikasnije upravljanje otpadom i mjere za smanjenje rizika od poplava. Rijeka Miljacka, kao i njene pritoke, suočavaju se s različitim vrstama opterećenja. Na stanje rijeke utiču, između ostalog, kanalizaciona mreža kojoj je potrebna obnova te djelimično neodvojeni sistemi za otpadne i oborinske vode. Poseban izazov predstavlja koordinacija između različitih nivoa vlasti nadležnih za vodotoke, kanalizaciju, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

Liesingbach od regulisanog do prirodnijeg vodotoka

Bečki stručnjaci iz Odjela za vodotoke Grada Beča (MA 45) potom su predstavili iskustva stečena na rijeci Liesingbach. Njena revitalizacija pokazuje kako se snažno regulisan vodotok može postepeno razvijati u pravcu prirodnijeg riječnog prostora. Pri tome nisu u fokusu samo ekološka poboljšanja. Zaštita od poplava, ekologija vodotoka, biodiverzitet, prilagođavanje klimatskim promjenama i uređenje atraktivnih javnih prostora planiraju se kao povezane cjeline.

Preduvjet za takav pristup jeste bliska saradnja nadležnih gradskih službi i efikasna kanalizaciona mreža. Stručnjaci iz Wien Kanala, koji su također učestvovali na radionici, predstavili su svoj doprinos sistemu razdvajanja kanalizacije duž Liesingbacha. Posebnu pažnju privukla su iskustva Beča iz projekta EU LIFE EnCAM.

Zaštita od poplava, učešće građana i klimatske promjene

Stručnjaci iz oba grada složili su se da zaštitu od poplava i ekološki razvoj vodotoka od početka treba posmatrati kao povezanu cjelinu. Beč je na primjeru Liesingbacha stekao iskustvo u usklađivanju zaštite od poplava, ekologije vodotoka i uređenja javnog prostora. Sarajevo se, međutim, u slučaju Miljacke i njenih pritoka suočava s drugačijim okolnostima. Poseban izazov predstavljaju manje pritoke, od kojih su neke djelimično uvedene u cijevi, posebno tokom obilnih padavina.

Učešće građana u Beču predstavlja važan dio razvoja vodotoka. Sarajevo također ima zakonom utvrđene procedure javnog učešća, a dodatno razvija i nove modele uključivanja građana. Izazov ostaje kako rezultate tih procesa u većoj mjeri integrisati u formalne postupke planiranja.

Klimatske promjene dodatno povećavaju zahtjeve koji se postavljaju pred planiranje i upravljanje vodotocima. Sušno ljeto 2026. godine pokazalo je da se oba grada u budućnosti moraju pripremiti kako za povećan rizik od poplava, tako i za periode nedostatka vode.

Više informacija