Publika za vrijeme događaja Vienna Science Days u Berlinu

Vienna Science Days Zagreb 2025

4. - 5.11.2025

Beč i Zagreb 4. će i 5. studenog biti u središtu intenzivne razmjene znanja i iskustava između gradskih uprava, stručnjaka iz gradskih poduzeća te znanstvenika s vodećih fakulteta i sveučilišta. Zajedno će se usredotočiti na važna pitanja oblikovanja urbanih sredina u budućnosti – od trenutačnog razvoja do dugoročnih strategija za oblikovanje gradova ugodnih za život.

Dan znanosti posvećen je transferu tehnologija u istraživanju te utjecaju prirodnih događaja – od šteta pa sve do mogućih pristupa rješavanju problema. Pritom će u središtu pažnje biti konkretna iskustva poput potresa u Zagrebu ili opasnost od poplava u Beču. Također će se raspravljati o tome kako znanost i gradska uprava još uspješnije mogu surađivati u hitnim slučajevima.

Komunalni dan obradit će različite teme koje će nas sve više zanimati u budućnosti poput priuštivog stanovanja, aspekata održivog urbanog razvoja te mjera koje gradovi poduzimaju za prilagođavanje klimatskim promjenama, a rasvijetlit će se i uloga umjetne inteligencije (UI).

Ovaj događaj Beču i Zagrebu nudi jedinstvenu platformu za razmjenu znanja, ideja i iskustava na temelju kojih će ovi gradovi zajednički odrediti smjernice za oblikovanje gradova u kojima će život u budućnosti biti ugodan i kvalitetan.

Program

1. dan: Dan znanosti, od 14 do 17 sati

 
Otvaranje konferencije
Panel 1 „Od ideje do inovacije“
Stanka
 
Panel 2 „Katastrofe, šteta, rješenja – sveučilišta kao ključni partneri u kriznim vremenima“
Završna riječ moderatora Tina Bašića
 

2. Dan: Komunalni dan, od 10 do 14 sati

 
Otvaranje 2. dana konferencije
Tema 1 „Priuštivo stanovanje“
Tema 2 „Mjere gradova za prilagođavanje klimatskim promjenama“
Stanka
 
Tema 3 „Umjetna inteligencija“
Radne skupine
 
Zaključak koji predstavlja moderator Tin Bašić te prezentacija rezultata radnih skupina
 
Završna riječ voditelja Međunarodnog ureda Grada Beča u Zagrebu Domagoja Mičića te zatvaranje konferencije

Govornici

© Vicky Posch

Denis Šakić

Denis Šakić rođen je u Travniku u Bosni i Hercegovini, a u bečkoj lokalnoj politici aktivan je od 2016. Od ove godine zastupnik je i u parlamentu savezne pokrajine Beč. Svojim dugogodišnjim iskustvom u području gradnje i obnove posebno se zalaže za priuštivo stanovanje, socijalnu pravdu te održivi urbani razvoj. Za sebe kaže da se voli umrežavati te povezivati ljude i pronalaziti pragmatična rješenja. Inovativnog duha, Denis Šakić veliki interes pokazuje za obnovljive izvore energije i digitalne tehnologije koje Beču osiguravaju održivu budućnost. Trenutačno je član Odbora bečke gradske skupštine za klimu, okoliš, demokraciju i osoblje te član Odbora bečke gradske skupštine za peticije. Posebnu važnost pridaje svijesti o društvenoj odgovornosti – od 2023. djeluje kao predsjednik ogranka humanitarne organizacije Volkshilfe Innere Stadt te kao član upravnog odbora organizacije Volkshilfe Wien.

© Stadt Zagreb

Luka Korlaet

Luka Korlaet ist seit 2021 stellvertretender Bürgermeister der Stadt Zagreb. Er promovierte an der Fakultät für Architektur der Universität Zagreb, wo er den Titel eines außerordentlichen Professors auf dem Gebiet der Projektierung von Wohngebäuden erwarb. Neben seiner Lehrtätigkeit ist er als Forscher und auch als Projektant tätig. Als Co-Architekt mit seinem Kollegen Svebor Andrijević entwarf er eine Reihe preisgekrönter Mehrfamilienhäuser und -komplexe, wobei der Schwerpunkt auf den Zwischenräumen von Gebäuden und der städtischen Umgebung lag. Er ist langjähriger Mitarbeiter der Bautechnischen Fakultät zum Thema Erdbebenrisikobewertung in Zagreb. Als Koordinator wirkt er bei der Entwicklung eines Projektkatalogs für standardisierte Gebäude der Fakultät für Architektur mit, der für den Wiederaufbau der Gespanschaft Sisak-Moslavina nach dem Erdbeben bestimmt ist. Er ist Mitglied mehrerer Architekt*innenvereinigungen, an deren Arbeit er aktiv beteiligt ist. Sein Themenfokus in der Stadtverwaltung liegt in erster Linie auf der Stadtentwicklung – Novellierung von Planungsdokumenten, Erdbebensanierung, urbane Revitalisierung, leistbares Wohnen, Energiewende, Nachhaltigkeit und die Optimierung der Arbeitsprozesse. In seiner Arbeit nutzt er sein Wissen und seine Erfahrungen als Projektant, Wissenschaftler und Lehrer an der Fakultät für Architektur. Wichtig für ihn ist die Synergie von Top-down- und Bottom-up-Politiken, also die starke Einbindung der kommunalen Selbstverwaltung.

© Nina Begičević Ređep

Nina Begičević Ređep

Prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep redovita je profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI), voditeljica Laboratorija za strateško planiranje i odlučivanje, voditeljica Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji te članica Nadzornog odbora Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Tehnološkog parka Varaždin. Doktorirala je informacijske znanosti i usavršavala se na Katz Graduate School of Business Sveučilišta u Pittsburghu. Od 2019. do 2023. obnašala je dužnost dekanice FOI-ja kao prva žena na toj poziciji. Također je bila prodekanica za znanstveno-istraživački rad, međunarodnu suradnju te poslovanje. Kao suosnivačica Centra za podršku i razvoj karijera ojačala je povezanost Fakulteta s IT zajednicom. Osnovala je Gospodarsko vijeće FOI-ja i pokrenula projekt Predinkubacijskog centra u pametnoj industriji. Autorica je i koautorica više od 90 znanstvenih članaka, knjiga, poglavlja u knjigama i konferencijskih radova. Njezino znanstveno djelovanje obuhvaća područja poslovnog odlučivanja, strateškog planiranja, inovativnih poduzetničkih rješenja te kreativne primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju. Vodila je i sudjelovala u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima te se smatra jednom od vodećih stručnjaka u svom području. Usto je predsjednica Odbora za znanost, međunarodnu suradnju i umjetnost na Sveučilištu u Zagrebu. Nina Begičević Ređep dobitnica je brojnih nagrada i priznanja za svoj znanstveni rad i društveni doprinos.

© Ante Bilić

Ante Bilić

Ante Bilić je investitor i operator u SQ Capitalu, jedinom privatno podržanom venture capital fondu u Hrvatskoj. Fokusiran je na ulaganje i podršku osnivačima u ranim fazama kako bi brzo gradili i globalno skalirali. Kao bivši osnivač donosi praktično iskustvo u go-to-market strategiji, razvoju proizvoda i rastu u ranoj fazi.

© Ines Ličina

Nikša Božić

Nikša Božić diplomirao je 1998. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svom stručnom radu bavio se urbanističkim i prostornim planiranjem u brojnim hrvatskim gradovima te izradom studija, izvješća i drugih dokumenata iz područja prostornog planiranja. Aktivno je sudjelovao u radu stručnih institucija i udruženja, sudjeluje s izlaganjima na brojnim stručnim skupovima, čest je gost-predavač na diplomskim i poslijediplomskim studijima s temama iz prakse urbanističkog i prostornog planiranja u Hrvatskoj. Od 2022. godine ravnatelj je Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, javne ustanove čije je primarno područje djelovanja izrada prostornih planova za Grad Zagreb, praćenje njihove provedbe,  pružanje stručne savjetodavne pomoći te obavljanje stručnih analitičkih poslova iz područja prostornog uređenja. 

© Barbara Mair

Thomas Glade

Nakon završetka diplomskog studija geografije na Sveučilištu Ruprecht Karl u Heidelbergu 1994. godine, Thomas Glade je 1997. doktorirao na Sveučilištu Victoria u Wellingtonu na Novom Zeland) iz područja fizičke geografije. Njegova se disertacija bavila vremenskom i prostornom raspodjelom klizišta uzrokovanih jakim oborinama na Novom Zelandu. Godine 2004. habilitirao je na Sveučilištu Rheinische Friedrich Wilhelm Universität u Bonnu s radom na temu „Opasnost i rizik od klizišta – doprinos primijenjenoj geomorfologiji“. Od 2006. godine Thomas Glade je redoviti profesor fizičke geografije na Sveučilištu u Beču, gdje vodi istraživačku skupinu „ENGAGE – Geomorfološki sustavi i istraživanje rizika“ pri Institutu za geografiju i regionalna istraživanja. Također je član nacionalnih i međunarodnih udruga i radnih skupina, aktivan je u različitim znanstvenim savjetodavnim tijelima te sudjeluje u brojnim nacionalnim i europskim projektima, među kojima su PARATUS (unaprjeđenje pripreme za katastrofe i otpornosti kroz zajednički razvoj alata za podršku dionicima u upravljanju sistemskim rizicima tijekom uzastopnih katastrofa) i EUMA (uspostava europske mreže sveučilišta za magistarske studije u području upravljanja rizicima od katastrofa). Cilj ovih aktivnosti je uspostava poslijediplomskog, engleskog magistarskog studij „International Disaster Management and Civil Protection“ na Sveučilištu u Beču.

© Bautechnische Fakultät der Universität Zagreb

Ivo Haladin

Dr.sc. Ivo Haladin izvanredni je profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi Katedru za željeznice i Laboratorij za vibracije i buku okoliša te koordinira više nacionalnih i međunarodnih istraživačkih projekata. Njegov znanstveni rad usmjeren je na željezničku infrastrukturu, buku i vibracije i sustave održavanja prometne infrastrukture. Kao odgovor na razorne potrese 2020. godine znanje i iskustvo koristi za procjenu štete i brzi oporavak prometne infrastrukture na potresom pogođenim područjima.  S više od petnaest godina iskustva u nastavi, mentorstvu, stručnom i istraživačkom radu, izv.prof.dr.sc. Ivo Haladin ima ključnu ulogu u istraživanju, transferu tehnologije te suradnji akademske zajednice i industrije u području prometne infrastrukture.

 

 

© D. Ciez

Veronika Iwanowski

Veronika Iwanowski studirala je menadžment i povijest umjetnosti u Beču, a od 2021. zaposlena je u Odjelu za međunarodne odnose unutar bečkog gradskog stambenog poduzeća Wiener Wohnen. Njezina je zadaća promicati međunarodnu razmjenu na temu socijalnog stanovanja. Osim toga, redovito održava predavanja o bečkom modelu socijalne stanogradnje pred delegacijama, ali i na međunarodnim kongresima. Kao predsjednica Radne skupine za stanovanje u mreži gradova Eurocities i predstavnica bečkog gradskog stambenog poduzeća Wiener Wohnen u EURHONET-u, mreži javnih i socijalnih stambenih poduzeća, zalaže se za prijenos znanja u Europi i suradnju gradova u području priuštivog stanovanja.

© Ernst & Young

Jan Labanc

Jan Labanc studirao je financije na Ekonomskom sveučilištu u Beču i započeo svoju karijeru u banci UniCredit Bank Austria. Nakon dvije godine prešao je u konzultantsku kuću koja pripada Velikoj četvorki gdje je više od deset godina savjetovao klijente u Beču, Austriji i Njemačkoj o temama poput upravljanja podacima, podatkovne strategije i umjetne inteligencije. Od srpnja radi u Gradu Beču gdje je zadužen za daljnji razvoj upravljanja podacima. Njegov je cilj ojačati donošenje odluka temeljenih na podacima i poticati inovativne pristupe u radu s podacima.

© Matthias Hesse

Tobias Reckling

Tobias Reckling na Sveučilištu u Beču vodi Odjel za transfer tehnologije, razmjenu znanja i nacionalna financiranja. Sa svojim timom gradi mostove između istraživanja i društva te podupire uspješnu provedbu inovativnih ideja. Odgovarajuće usluge i inicijative koje nude obuhvaćaju kako komercijalno iskorištavanje novih tehnologija, tako i nekomercijalne oblike razmjene s društvenim akterima. Nakon studijskih boravaka u Berlinu, Rotterdamu, Madridu i Portsmouthu, Tobias Reckling od 2013. godine djeluje na Sveučilištu u Beču.

© Stadt Wien / Gerd Götzenbrucker

Lena Rücker

Lena Rücker bavi se prostornim planiranjem i od 2021. godine radi kao referentica za gradsko planiranje pri Magistratskom odjelu za gradsko planiranje i urbani razvoj (MA 18) u Gradu Beču. Njezin rad usredotočen je na pametna rješenja za razvoj klimatske otpornosti u gradu, osobito na klimatski prihvatljiv razvoj grada te na preraspodjelu i preoblikovanje javnog gradskog prostora, kao i na aktivaciju praznih prostora i njihovu privremenu uporabu. Osim toga, bavi se i rodno ravnopravnim planiranjem grada.

© CRTA

Bojan Šekoranja

Dr. sc. Bojan Šekoranja, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, istaknuti je stručnjak u području medicinske robotike i autonomnih sustava. U znanstvenom i stručnom radu bavi se razvojem i implementacijom naprednih autonomnih sustava, s naglaskom na robotiku koja djeluje u nestrukturiranim okolinama i u suradnji s ljudima. Suautor je robotskog neuronavigacijskog sustava RONNA, inovativnog rješenja za neurokirurgiju. Njegov znanstveni rad objavljen je u međunarodnim časopisima i predstavljen na relevantnim skupovima. Suosnivač je tvrtke Ronna Medical gdje djeluje na razvoju i transferu medicinskih tehnologija. Voditelj je i suradnik na brojnim znanstvenim i istraživačko-razvojnim projektima financiranim iz nacionalnih i europskih izvora. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA), čime je dao dodatni doprinos razvoju nacionalne znanstvene infrastrukture. Dobitnik je više međunarodnih priznanja za inovacije u području medicinske robotike. U svojem djelovanju promiče interdisciplinarni pristup i povezuje znanost i tehnološki razvoj s posebnim naglaskom na obrazovanje novih generacija inženjera te potiče prijenos tehnologije između akademske zajednice i industrije radi jačanja inovacija.

© ZICER

Frane Šesnić

Frane Šesnić, mag. ing. el., univ. spec. oec., direktor je Zagrebačkog inovacijskog centra - ZICER-a, vodećeg startup huba u Hrvatskoj i okruženju. Završio je Fakultet elektrotehnike, strojarstva i računarstva u Splitu te poslijediplomski specijalistički studij Financijske institucije i tržišta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na stručnim studijima predmete Marketinške strategije i Kreativnog poduzetništva te redovito sudjeluje na brojnim tehnološkim i poduzetničkim konferencijama. Inicijator je nekoliko međunarodnih događanja poput Zagreb Foruma, Zagreb Connecta te NXTforuma. Uspostavio je prvi hrvatski akceleracijski program Startup Factory, kreiran za startupove u ranoj fazi razvoja. Pokrenuo je i Tech Transfer akceleracijski program koji omogućuje komercijalizaciju znanstvenih dostignuća pomažući znanstvenicima da svoje inovacije plasiraju na tržište. Kreator je i ZICER-ove Global Growth strategije koja kroz strateška partnerstva s etabliranim globalnim akceleratorima, kao i kroz vlastiti akceleracijski program, otvara prilike izvrsnim domaćim tehnološkim startupovima za globalni rast. Također, pokrenuo je i inovativne financijske instrumente poput konvertibilnog zajma. Kontinuirano radi na povezivanju svih dionika društva u kreiranju startup ekosustava.

© Tanja Sinozic-Martinez

Tanja Sinozic-Martinez

Tanja Sinozic-Martinez od veljače 2024. radi kao stručnjakinja za digitalni humanizam u Gradu Beču. Prije dolaska u Grad Beč radila je kao znanstvenica na Institutu za procjenu utjecaja tehnologije pri Austrijskoj akademiji znanosti, na Ekonomskom sveučilištu u Beču te na Odjelu za istraživanje znanstvene politike (SPRU) Sveučilišta u Sussexu. Diplomirala je ekološku politiku i ekonomiju na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti, magistrirala regionalno planiranje na Sveučilištu u Cambridgeu te stekla doktorsku titulu iz znanosti i tehnološke politike na SPRU-u.

Partneri

Logo der Stadt Zagreb

Logo der Universität Zagreb

Logo des ZICER

Logo der Universität Wien