Ako su površine u urbanom prostoru, koje su nekoć korištene u industrijske ili poslovne svrhe, danas zapuštene i zagađene štetnim tvarima, tada govorimo o takozvanim brownfield područjima. Kako gradovi mogu revitalizirati takva područja na smislen način? Upravo se ovim pitanjem bavio međunarodni stručni skup „Planiranje brownfielda – planske metode i alati urbane revitalizacije brownfield područja“, koji je 8. svibnja 2025. godine održan u dvorani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je i Grad Beč.
Više od stotinu stručnjaka za arhitekturu te urbanističko i prostorno planiranje razmijenilo je iskustva i ideje o često problematičnim brownfield područjima, a dijalogu se priključila i politika. U uvodnim su govorima zamjenik zagrebačkog gradonačenika Luka Korlaet, inače profesor arhitekture, i ostali visoki dužnosnici istaknuli važnost revitalizacije zanemarenih gradskih područja u skladu s načelima održivog urbanog razvoja. Zagrebačka gradska uprava glavni grad Hrvatske namjerava učiniti kompaktnijim, integrirati dijelove grada koji dosad nisu bili u fokusu i ojačati gradsku povezanost, objasnio je gradonačelnikov zamjenik.
U nastavku su međunarodni stručnjaci predstavili uspješne primjere revitalizacije brownfield područja, među njima nekadašnji glavni arhitekt Barcelone, glavni arhitekt Budimpešte te stručnjakinja iz Antwerpena.
Voditelj bečkog magistratskog odjela za prostorno planiranje gradskih četvrti te korištenje i namjenu površina (MA 21) pobudio je zanimanje za bečke brownfield projekte. U fokusu su se tako našli Glavni kolodvor i obližnja gradska četvrt Sonnwendviertel, park Tangentenpark te prenamjena nekadašnjeg zemljišta poduzeća Unilever u okrugu Liesing. Posebno su istaknuta iskustva Grada Beča kada je riječ o suradnji s Austrijskim saveznim željeznicama s obzirom na činjenicu da i u Zagrebu postoji niz potencijalnih projekata na kojima bi gradska uprava mogla surađivati s nacionalnim željezničkim poduzećem.
Uz stručni skup objavljena je i publikacija koja sadrži sažetke izlaganja, primjere dobre prakse i najvažnija saznanja. Ona bi u budućnosti trebala služiti kao vrijedan izvor znanja za stručnjake i donositelje odluka na području urbanog razvoja. Stručni je skup, usput budi rečeno, organizirao Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba uz potporu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske.
Stručni skup označio je važan korak u zagrebačkom nastojanju da potiče i promiče inovativne pristupe preuređenja urbanih prostora u skladu s načelima održivosti te da u lokalno planiranje uključi međunarodna iskustva i znanja.