Dijalog o kvalitetu vazduha: onlajn radionica između Beograda i Beča

5.2.2024

Čist vazduh ubraja se u najvažnije ciljeve gradova sa dobrim kvalitetom života. Zbog toga su se Beč i Beograd sastali 5. februara u okviru jedne onlajn radionice, kako bi razmotrili kvalitet vazduha u svojim sredinama. Stručna razmena bi trebalo da obezbedi dragocena iskustva srpskoj prestonici u svojim nastojanjima da kvalitet vazduha učini boljim. Saradnja u ovoj oblasti trebalo bi da bude nastavljena i u dolazećem periodu.

Mnogim gradovima aerozagađenje predstavlja popriličan problem, naročito u zimskim mesecima. Ni Beograd nije izuzet od tih nedaća. Stoga su stručnjaci iz beogradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine i Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda zajedno sa kolegom iz Odeljenja za zaštitu životne sredine u okviru Gradske uprave Beča razmotrili trenutne mere za zaštitu kvaliteta vazduha u glavnim gradovima i pozabavili se merenjem aerozagađenja kao i mogućnostima za smanjenje emisije štetnih gasova. Onlajn sastanak organizovala je Kancelarija grada Beča u Beogradu.

Osnove kvaliteta vazduha u Beču

Jedna od glavnih mera koje doprinose zaštiti kvaliteta vazduha u Beču jeste podsticaj za smanjenje motorizovanog individualnog saobraćaja. U tom cilju, građani se podstiču da više koriste sredstva javnog prevoza, pešačenje i bicikle. Kvalitet vazduha u Beču meri se na 17 mernih stanica. Pravni osnov za sistem merenja predstavlja Zakon o zaštiti ozona i emisiji štetnih gasova, koji je proistekao iz smernice Evropske unije o kvalitetu vazduha. Istovremeno, stanje vazduha se u Beogradu meri na čak 35 mernih mesta, objasnio je načelnik Jedinice za ispitivanje kvaliteta vazduha pri Gradskom zavodu za javno zdravlje, Andrej Šoštarić.

Beogradskim sagovornicima bio je zanimljiv i način informisanja građana austrijske metropole o stanju i kvalitetu vazduha. Te podatke moguće je pronaći na internet stranici Grada Beča, gde se izveštaji o kvalitetu vazduha aktualizuju na svakih sat vremena. Izveštaji sadrže podatke o udelu ozona, mikročestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida kao i ugljen-monoksida u vazduhu.

Izazovi u Beogradu

Prema Milici Dragović iz Gradskog sekretarijata za zaštitu životne sredine, individualne kotlarnice su najveći uzročnik aerozagađenja i najveći izazov s kojim se grad suočava, budući da su sve toplane u gradu već u potpunosti prešle na gas kao energent za grejanje. Grad se takođe snažno zalaže da motiviše građane za prelazak na ekološke izvore energije.

Nakon aktivne stručne diskusije dogovoreno je da se razmena između Beograda i Beča nastavi. Beograd će u narednom periodu analizirati informacije dobijene tokom radionice i u zavisnosti od mogućnosti i pravnih okvira pokušati da stvori uslove za sprovođenje određenih dobrih ideja.

 

MA 22 - Kvalitet vazduha u Beču - na nemačkom jeziku

Trenutni kvalitet vazduha u Beču - na nemačkom jeziku

Trenutni kvalitet vazduha u Beogradu

Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd